ZANIMLJIVO

[Pobijedi i osvoji nagradu!]

[Akcija: Hrvatski strip na poštanskim markicama]


Klasici hrvatskog stripa


Klasici hrvatskog stripa: galerija portreta & značajnih ostvarenja našeg stripa

Nazivi djela i autora posloženi su abecedno

Bednjanec, Ivica Ivica Bednjanec je rođen 1934. u Zagrebu, gdje stalno živi i radi. 1952. godine u Petku mu je objavljen prvi strip. Šezdesetih godina njegovo je ime stalno prisutno na stranicama strip revija i publikacija. Krajem šezdesetih započinje plodnju suradnju s Modrom lastom koja traje i do danas. Samostalan je umjetnik, scenarist i crtač istovremeno. Stvara stripove zabavno-edukativnog karaktera i miljenik je mladenačke publike već više od tri desetljeća, koja njegove strip junake, Genija, Nježnog, Ninu i Jasnu uglavnom poistovjećuje s likom njihovog nezaboravnog autora.

Božanstvo prašume Božanstvo prašume humoristički je strip braće Neugebauer, a počeo je izlaziti u magazinu Veseli Vandrokaš, 1939. godine.

Devlić, Radovan (1950. Zagreb) autor je grotesknog serijala Huljice (nagrada za grotesku na prvom vinkovačkom
Salonu), znanstvenofantastičnog Machu Picchu (Poletova nagrada) te Herman Gottesberg. Crtao je još Ćirila i Metoda, adaptaciju Zlatarevog zlata, stripove za inozemstvo, pisao je scenarije, uređivao Plavi zabavnik a učinio je i crtani film Krvavi most. S Mikijem Horvatićem realizirao album Varaždin, a s Gačićem i Macanom Strossmayer. Bavi se ilustracijom u posljednje vrijeme i san mu je ustripati Tolkienovog Gospodara prstenova.

Furtinger Zvonimir, Radilović Jules Zvonimir Furtinger i Jules Radilović, neumoran scenarist i još neumorniji crtač, veterani hrvatskog stripa.

Grob u prašumi Strip Andrije Maurovića i scenarista Marcela Čuklija, pojavio se premijerno 7. svibnja 1943. u tjedniku Zabavnik te konac doživio 29. ožujka 1944. u istom časopisu.

Grob u prašumi Grob u prašumi izvanredna je i uzbudljiva priča o braći Seljanima, hrvatskim istraživačima koji su početkom stoljeća istraživali nepregledna prostranstva amazonskih prašuma, njihovom putu i sudbini. Ovdje smo izložili zglavlje i jedan prizor, kaiš iz stripa.

Gunka das Cijeli jedan niz stripova egzotično-zabavnog karaktera u drugoj polovici tridesetih godina nastao je kao rezultat nadahnuća tadašnjim zagrebačkim kino-repertoarom, popularnim paperback-romanima a djelomice i tadašnjim američkim pustolovnim stripom. Tako su u tom vremenu nastali Plijen demona džungle, Razbojnikova vjerenica, Krvolok iz Tanipura, Tigar iz Ešnapura, Gunka das i dr. Ovdje možemo vidjeti zaglavlje iz stripa Gunka das, Andrije Maurovića i Božidara Rašića.

Herlock Sholmes (epizoda Čarobna svjetiljka) Strip je scenariste Zvonimira Furtingera i Julesa Radilovića, prvi puta objavljen u Cartoonists Profilens-u 1973. godine.

Herlock Sholmes Neumorni dvojac Furtinger-Radilović ostvarili su nekoliko epizoda ove vrlo popularne i zabavne varijacije na lik najpoznatijeg svjetskog detektiva, a posebno je vrijedna spomena jer je u njoj Jules Radilović pribjegao karikaturaloj crtačkoj stilizaciji, premda je diljem svijeta poznat upravo po svom izvrsnom realističkom izražaju.

Ilić, Mirko Negdašnji lider Novog kvadrata, objavljivao je zajedno s kvadratovcima tijekom sedamdesetih godina a danas u New Yorku gradi karijeru svjetski poznatog ilustratora i dizajnera.

Kordej, Igor (1957. Zagreb) objavljivao je u Poletu, Vidicima, YU Stripu, Spunku, Patku, Maxi superstripu, Zoni 84, Comiconu... Tri crno-bijela albuma objavljena su mu ovdje, a četiri u boji prvo u Francuskoj, pa još ponegdje. Za Marvel je radio mini-serije u koloru, a izlašla je i njegova verzija Tarzana. Radi ilustracije za knjige u izdanju Algoritma, u Starom Mačku su mu izišla dva stripa, živi u Grožnjanu i preselio se na dulje vrijeme u Kanadu.

Kunc, Ninoslav To je slobodan umjetnik (1957. Zagreb), koji je završio arhitektonski faks u Zagrebu da bi u stripovima znao crtati nebodere, za razliku od Marušića koji crta kućice u nizu. Stripom se bavi odvajkada i član je Novog kvadrata, Starog trokuta, Nove elipse, DSH, HDAS, HSAD, ASDH i dr. Objavljivao je u časopisima Patak, Modra lasta i dr. 1993. godine objavljen mu je kultni strip album Sjena. U životu se još bavi i ilustracijom knjiga.

Lordanić, Željko (1946. Zagreb) biva nagrađen 1965. na natječaju Plavog vjesnika. Stripove objavljuje od ranih sedamdesetih u Delu, YU stripu, Modroj lasti, Patku, Večernjem listu, a crta ih i za inozemno tržište. Na slovenskom mu je objavljeno nekoliko albuma s adaptacijama književnih djela.

Lovac na čaplje Kraj sedamdesetih i početak osamdesetih 20. stoljeća je, kao i danas, vrijeme kad domaći urednici uopće nisu vidjeli nikakvu računicu u plasiranju domaćeg stripa, pa su iz inozemstva uvozili jeftini, agencijski strip. Tu i tamo bljesnula bi kakva zvijezda u rijetkim domaćim novinama poput Frane Gotovca i njegovog stripa Lovac na čaplje, kojeg je, u nizu s nekim drugim domaćim ostvarenjima, 1981. tjedno objavljivala Nedjeljna Dalmacija iz Splita.

Lutalica Chagos Lutalica Chagos nastao je kao plod suradnje Andrije Maurovića i Franje Fuisa i izlazio je od 14. studenog 1936. do 24. travnja 1937. u zabavnom tjedniku Oko.
S ovim, i još jednim stripom, Kugina jahta, Fuis je počeo surađivati s Maurovićem, a ova su dva stripa bila njegov scenaristički debi. Inače, Franjo Fuis bio je jedan od svestranijih i najzapaženijih novinara u predratnom Zagrebu i Hrvatskoj.

Marina Vladimir Delač bio je tihi i samozatajni strip stvaratelj, ali stvaratelj kojeg su upamtile generacije mladih odgajanih na Plavom zabavniku, Modroj lasti, Petku i drugim zabavnim revijama pedesetih i šezdesetih godina.

Marina Delač je rođen 1927. godine u Slavonskom Brodu. 1938. godine se preselio u Zagreb gdje je nakon srednje škole kratkotrajno studirao Akademiju likovnih umjetnosti. Tada se počeo baviti i karikaturom, ilustracijom, te je potom djelovao i kao crtač i animator u realizacijama crtanih filmova. No već od samog početka Delač se opredijelio za karikaturalni strip izražaj, u prvom redu namijenjen najmlađim generacijama čitatelja. Takav je i strip Marina, kojeg je radio zajedno sa Marcelom Čuklijem.

Marušić, Joško Joško Marušić (1952.) bio je član Novog kvadrata. Danas je poznati karikaturist i humorist koji, kao i koncem šezdesetih, svoje nadahnuće traži u aktualnim društveno-političkim zbivanjima. Njegove se karikature i kratki humoristični stripovi objavljuju u raznim novinama.

Mataković, Dubravko Rođen 1959. u malom mjestu Ivankovu. Po završetku osnovne škole otišao u Zagreb, gdje je završio srednju školu i upisao likovnu Akademiju. Nakon završene Akademije počeo je crtati stripove kako bi si kupio traktor koji krasi njegovani mu travnjak. Također, u traktoru mu spavaju gosti kad dođu u posjetu. Jednom je bio i umjetnički direktor Salona i manje-više sve mu se vrti oko stripa ...

Maurović, Andrija Andrija Maurović je otac hrvatskog stripa, ime i lik koji se dan danas pamte i kojima će se zauvijek odavati dužno poštovanje. Priča o njemu svima je više-manje poznata, svatko je, na barem neki način, čuo za njegova djela i najčešće se njegovim likom identificira hrvatski strip. I to sasvim zasluženo.

Maurović, Andrija Maurović je kroz svoju nevjerojatno plodnu karijeru stvorio toliko mnogo djela, da bismo morali tome posvetiti zasebnu studiju. Ovako bar možemo reći da je radio gotovo sa svim scenaristima, da je za njega čuo i s njime vrijeme provodio gotovo svaki urednik novina i magazina koji su iza sebe nosili epitete zabavnog i ilustriranog i strip magazina u periodu od 1930 do 1970. A oni mlađi urednici za njega su čuli u svojemu djetinjstvu, u nizu ispričanih legendi o majstorima devete umjetnosti i njihovim svevremenskim ostvarenjima.

Maurović, Andrija Njegov životni vijek je svakako bio buran i odražavao je, na jedan način, virovitost i uzbuđenja vlastite nam povijesti, ali je i pored svega Maurović bio i osobenjak, čovjek sa vlastitim stavovima i slobodom da gradi svoj život po vlastitim uvjerenjima. I zbog svog i takvog uvjerenja mogao je stvarati tako nezaboravna djela, i opet, živjeti slobodoumno, ali nije li to, na koncu, i svrha stvaranja i svrha stripa?

Maurović, Andrija Na izloženim slikama možemo vidjeti fotografiju Maurovića iz 1921. godine, zatim fotografiju iz 1956. godine, detalj iz njegovih erotskih pikanterija koje je crtao pretkraj života i još jedna njegovu fotografiju iz 1973. godine, zajedno sa svojim djelima.

Meksikanac Još jedan strip nastao kao rezultat suradnje Andrije Maurovića i Kreše Novosela, Meksikanac je djelo po romanu Jacka Londona. Objavljivan je od 5. veljače do 25. srpnja 1951. godine u polumjesečniku Horizont. Ovdje je izloženo zaglavlje stripa.

Meksikanac Krešo Novosel bio je urednik magazina Horizont i često je oduševljen govorio koliko su na njega i njegovu generaciju utjecali Maurovićevi radovi: "Prvi broj "Horizonta" štampali smo u 15,000 primjeraka i sav tiraž je naprosto razgrabljen. Prije svega zahvaljujući stripu. Mogu čak reći da smo mi u redakciji živjeli za strip od broja do broja." Ovdje je izložen kadar iz Meksikanca.

Mešić, Emir Emir Mešić jedan je od vrijednih i posebnih članova Novog kvadrata. Nažalost, teška bolest i smrt dohvatile se ga vrlo mladog, no iza sebe je ostavio niz djela jedinstvene poruke i izražaja koja govore koliko je samo mogao stvoriti i obogatiti strip povijest samo da je poživio još više... No ono što je ostavio posebno je i nezaboravno.

Novi centarfor Borivoj Dovniković jedan je od utemeljitelja i najistaknutijih stvaratelja domaćeg animiranog filma. Početkom pedesetih godina priključuje se ekipi na izradi animiranog filma Veliki miting i istovremeno se počinje baviti karikaturom i ilustracijom. Stripove je stvarao tijekom pedesetih i šezdesetih godina, a poznati su mu stripovi rađeni prema scenarijima Norberta Neugebauera i Marcela Čuklija.

Novi centarfor Nacrtao je tri stripa na temu nogometa, Novi centarfor, Čudesni tim i U zemlji lijepog nogometa, popularnog Mendu Mendovića i mnoge druge stripove. Strip Novi centarfor, za koji je scenarij pripremio Ljubomir Vukadinović, premijerno je objavljen 1961. godine u Plavom vjesniku

Novi kvadrat /1/ Redom: Radovan Devlić, Mirko Ilić, Igor Kordej, Ninoslav Kunc. O njihovom radu i važnosti Novog kvadrata u hrvatskoj strip povijesti možete pročitati i na drugim stranicama posvećenim hrvatskoj devetoj umjetnosti..

Novi kvadrat /2/ Redom: Joško Marušić, Krešimir Zimonić, Krešo Skozret, Emir Mešić. Vjerojatno ste čitajući ovu stranicu naučili nešto više o svim ovim autorima. Detaljnije o Novom kvdratu, njihovim uzorima i utjecajima možete pročitati i na drugim stranicama .

Oko, zabavni magazin Iznenađujuće veliki interes koji je izazvala Vjerenica Mača međ' najširom publikom, nagnao je redakciju lista Novosti da nastavi s objavljivanjem stripova, te da, umjesto obustavljenog ilustriranog lista Kulisa, početkom srpnja 1935. godine pokrene tjednik Oko, prvu zagrebačku (i hrvatsku) publikaciju koju možemo smatrati strip-revijom.

Plavci na okupu Tko je sve čuda činio i tko se sve trudio da popularni "Plavac" postane i ostane legendom hrvatskog stripa i zabave tijekom pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća?

Plavi vijesnik Plavi vijesnik je, možemo to slobodno reći, jedini časopis/svjetla točka u povijesti hrvatskog stripa. Nabrajanje svega onoga čemu je ta revija doprinijela jednostavno je nemoguće, ali se možemo sjetiti barem onih najznačajnijih trenutaka i uspomena, kad je hrvatska strip povijest s pravom bila ponosna.

Povratak Starog Mačka Povratak Starog Mačka bio je Maurovićev (scenarij Rudi Aljinović) povratak klasičnom stripu. To je inače jedan od njegovih posljednjih stripova, objavljen u Plavom vjesniku 1968. i 1969. godine. Autori su i tekstom i crtežom pokušali oživjeti (vjerojatno) najpopularnije likove klasičnog hrvatskog stripa.

Povratak Starog Mačka Ovaj strip je izvanredan, majstorski i dramaturški izvrsno postavljen, majstorski nacrtan, no nije u dovoljnoj mjeri uspostavio komunikaciju s novim generacijama čitatelja. Maurović je, pomalo s tugom u jednom intervjuu izjavio kako "renesansa" Starog Mačka nije uspjela: "Zašto? Jer se prekasno rodio. Više nije bilo konja. Tehnika se za to vrijeme razvila, onda je on na konju bio malo smiješan, pa nije upalilo."

Povratak Starog mačka Nakon Starog Mačka došlo je novo razdoblje. U tom razdoblju Andrija Maurović nije prestao crtati stripove, kako je to često znao reći, zato što se više nije želio baviti tim poslom, nego -- prema vlastitom priznanju -- zato što ih nitko više nije naručivao. Redom su predstavljeni likovi Starog Mačka, zaglavlje stripa i uvodna, nezaboravna scena, možda čak, na neki način, i simbol cijele hrvatske devete umjetnosti.

Prvi ljudi na Mjesecu Objavljivanje ovog stripa bilo je zanimljivo: Scenarij stripa je napisao Norbert Neugebauer po romanu H.G.Wellsa, crtao ga njegov brat Walter. Počeo je izlaziti 1953. godine u Petku, a djelo je dovršeno 1954. godine u Miki stripu. Jedno je od rijetkih ostvarenja braće Neugebauer u realističkom stilu.

Prvi ljudi na Mjesecu Ovdje su izloženi, redom, naslov i zaglavlje stripa, te jedna od nezaboravnih scena pustolovina gospode dr. Cavora i njegovog suputnika na Mjesec, spisatelja Bedforda.

Podzemna carica Objavljivanje Podzemne carice teklo je od 15. rujna do 19. studenoga 1935. godine u dnevniku Novosti. Za ovaj strip, te za Ljubavnicu s Marsa, koji su nastali odmah u slijedu nakon objavljivanja Vjerenice mača, scenarij je
najvjerojatnije napisao Krešo Kovačić, jer je i Maurović često znao naglašavati da je "tek kasnije" počeo surađivati s Fuisom.

Podzemna carica Podzemna carica govori o spuštanju troje ljudi čeličnom kuglom u središte Zemlje. Izgleda da je utjecaj američkog stripa u tim godinama bio vrlo jak, jer su redovito ispod majstorske Maurovićeve ruke istjecale stranice i stranice ostvarenja u čistom pustolovno-zabavnom žanru. To je iznimno plodan i jak trend konca tridesetih i početka četrdesetih godina.

Radilović, Jules Jules Radilović je jedini strip stvaratelj iz dana Plavog vjesnika koji je cio život ostao vjeran devetoj umjetnosti. Zbog toga mu je utjecaj na hrvatski strip golem, a Jules je postao legendom hrvatskog stripa. Tijekom svih svojih plodnih desetljeća prepunih izvrsnog strip stvaralaštva, Jules je iza sebe ostavio veliko naslijeđe. Dovoljno se sjetiti njegovih stripova Kroz minula stoljeća, Afričkih pustolovina, Herlocka Sholmesa, Kapetana Lešija, Jimija McFitersa, Partizana, Aleksis Monserata i dr.
Jules je također jedan od rijetko afirmiranih i poznatih domaćih crtača i na stranom terenu. 1995. godine dobio je nagradu za životno djelo na Salonu stripa u Vinkovcima.

Roški buntovnici Zdenko Svirčić rodio se 1924. godine u Splitu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. U tijeku rata obavljao je poslove ilustratora i crtača. 1951. zvršava Akademiju likovnih umjetnosti i kao ilustrator postaje vanjski suradnik Vjesnikovih izdanja. Svoj prvi strip, Zasjeda na Mediteranu, za koji je scenarij napisao Marcel Čukli, objavljuje 1954. u Miki stripu.

Roški buntovnici Od tada pa do sredine šeudesetih on se priklanja grafičkoj opremi, ilustriranju knjiga i časopisa a stripu se kratko vraća 1962. godine. 1966. najviše stvara na strip polju i tada su nastala njegova ostvarenja poput Roških buntovnika, Pobune okovanih, U ledenoj pustinji i dr. Scenarij za Roške buntovnike napisao je Rudi Aljinović.

Sablast zelenih močvara Sablast zelenih močvara, zajedno sa Gospodarem znatnih bregova i Posljednjom pustolovinom Starog Mačka spada u predratna, i od kritike najcjenjenija Maurovićeva ostvarenja. Tandem Fuis-Maurović naprosto je briljirao a njihov uspjeh teško se može usporediti s bilo kojom drugom medijskom atrakcijom onog doba. Nestrpljivi čitatelji koji nisu mogli dočekati što li će se dogoditi u sljedećem nastavku, navečer bi opsjeli telefonski aparat redakcije Novsti i tražili da im se usmeno ispričaju sljedeće pustolovine popularnih junaka.

Sedma žrtva Sedma žrtva nastavak je legendarnog ostvarenja Trojice u mraku. Ta dva stripa zajedno zazuzimaju, po mišljenju mnogih, središnje mjesto u Maurovićevom stvaralaštvu. Mnogi ih drže najboljim western-ostvarenjima u povijesti stripovnog kazivanja. I sami Maurović je emocionalno najdublje bio vezan uz te svoje junake i kroz njih je na najizravniji način iskazao svoj svjetonazor i svoje filozofske ideje.

Sedma žrtva Raspolažući odličnim literarnim predloškom melodramatskog naboja, romanima Maxa Brandta (pseudonima Fredericka Fausta) u preradi Kreše Kovačića, Maurović je apsolutno nadmašio scenarij i ostvario vizualnu nadgradnju jedinstvene snage. Sedma žrtva objavljivala se od 28. lipnja do 15. studenoga 1936. godine u dnevniku Novosti.

Seoba Hrvata Strip Seoba Hrvata, za koji je scenarij napisao Stanko Radovanović-Žrnovački, a koji je premijerno objavljen 1944. u tjedniku Zabavnik, nije samo jedno od ključnih, a prema mišljenju nekih kritičara možda i ponajbolje ostvarenje u karijeri Andrije Maurovića, nego je jedno od onih kapitalnih djela sveukupne hrvatske umjetničke baštine čija se sudbina (s obzirom na njegovu tematiku i vrijeme nastanka) u razdoblju komunističkog monomizma u našoj zemlji htjela definitivno zapečatiti.

Seoba Hrvata To znači da se ovaj strip sve donedavno nalazio na popisu nepodobnih, zabranjenih, prešutkivanih, odnosno nepoželjnih djela.

Seoba Hrvata Seoba Hrvata, odnosno pod kasnijim promijenjenim nazivom Knez Radoslav počela je izlaziti 7. svibnja 1943. godine. Strip je redovito izlazio iz broja u broj Zabavnika a onda, najednom i bez ikakvog objašnjenja, u šesnaestom broju (20. kolovoza 1943.) taj se strip nije pojavio. Razlog? Cenzura! Nekoliko tabli nikad (sve do 1990.) nije objavljeno, ali je strip ipak nastavio izlaziti u istim novinama, ali s novim nazivom Knez Radoslav, sve do 19. srpnja 1944. kad je sa 63. bojem Zabavnika konačno i zaključen. Zbilja burna povijest jednog stripa.

Skozret, Krešo Krešo Skozret član je Novog kvadrata i pod njegovim okriljem objavljivao je svoje stripove početkom sedamdesetih godina.

Svemirko Pored gorespomenute Marine, Vladimir Delač je stvorio zajedno sa Nenadom Brixyjem strip serijal Svemirko, koji je uspješno objavljivan u Plavom vjesniku punih osam godina.

Štefekove pustolovine Oto Reisinger rođen je 1927. u Rankovcima (Slovenija). 1946. počinje surađivati u Kerempuhu da bi 1950. postao stalni karikaturist Vjesnika. Najpoznatija Reisingerova kreacija je serija društveno-angažiranih karikatura, Pero. Osim u karikaturi, Reisinger se okušao i u animiranom filmu, ilustraciji knjiga, plakata i dr. Svega se dva puta laćao crtanja stripova, ali je i u tim pokušajima uspio izboriti istaknuto mjesto u povijesti hrvatskog stripa.

Štefekove pustolovine Njegov najznačajniji serijal jesu Štefekove pustolovine, koje su izlazile u Plavom Vjesniku od 1964. do 1966.
godine, a obuhvaćaju epizode: Velika pustolovina, Tajanstveni kovčeg, Gitara od 220 volti, Strah i trepet južnog parkirališta i Sjena užasa.

Tom i Malo medvjeđe srce; Tom i malo medvjeđe srce karakteristično je karikaturalno ostvarenje braće Neugebauer namjenjeno najmlađim čitateljima nastalo u periodu izlaženja Plavog vjesnika.

Trojica u mraku Legendarno Maurovićevo ostvarenje. Trojica u mraku i već spomenuta Sedma žrtva, do te su mjere stekli popularnost među čitateljima da ih je redakcija novosti ubrzo nakon premijernog pojavljivanja na stranicama lista objavila u kompletu, u nezavisnim svescima. Inače, Trojica u mraku objavljivan je od 23. veljače do 27. lipnja 1936. godine.

Trojica u mraku Trojica u mraku je rađen prema romanu Maxa Brandta, "Whisling Dan Barry". Strip Sedma žrtva najvjerojatnije je Krešimir Kovačić obradio prema romanu "Seventh man", romanu iz Max Brandtovog serijala o junaku Dan Barryju.

Tupko Tupka je crtao i pisao Nedjeljko Dragić, a Tupko se prvi put svijetu razotkrio 1970/71. godine u Večernjem listu. Tijekom 1970. i 1971. Nedjeljko je osmislio 256 dnevnih kaiša ovog iznimno popularnog stripa kojeg neki smatraju remek djelom tkz. antistripa. Iste te godine (1971.), na Svjetskoj izložbi stripa i karikature u Montrealu ovaj strip je dobio prvu nagradu. Poslije toga, Nedjeljko je u dva navrata ponovno objavljivao Tupka, i to u nedjeljnoj verziji.

Tupko Valja još kazati i to da je Nedjeljko Dragić, osim što se bavio crtanjem stripova, dizajnom i karikaturom, bio nominiran čak i za nagradu Američke filmske akademije -- Oscar, i to upravo za animirane filmove kojima se bavio pored svih ovih sadržaja.

Ubojica s dječjim licem Ubojica s dječjim licem je manje poznat Murovićev strip, kojeg je crtao nakon što je zajedno s Franjom Fuisom pokrenuo magazin Mickey strip 1938. godine. godine.

Vjerenica mača Priča o Vjerenici mača priča je o početku hrvatske devete umjetnosti i priča o tome kako je zapravo Andrija Maurović angažiran za strip crtača: "Moda stripa došla je sa Zapada. "Novosti" su strip, jednako kao i ostale rubrike, kopirale iz stranih novina. Ja sam u to doba bio njihov stalni crtač i ilustrator. Oni su mi rekli: "Mauroviću, idemo i mi u strip!" Krešimir Kovačić, sin književnika Ante Kovačića, počeo je pisati scenarije a ja sam ga ilustrirao... To je bio trgovački potez. Htjelo se zaraditi. Mi tada nismo znali da će se danas o stripu toliko pričati i da će se o njemu predavati na fakultetu. Išlo je samo od sebe".

Vjerenica mača Tako se u Novostima, nakon što su dan prije čitatelji bili upozoreni najavom, "Potražite svi sutrašnji broj jer ćete u njemu naći vrlo zanimljivu i senzacionalnu stvar koja će vas iznenaditi", u nedjelju, 12. svibnja 1935. godine, pojavilo to iznenađenje: prvi hrvatski strip, Vjerenica mača.

Zaviša Zaviša (epizoda Tajanstveni strijelac) je strip Žarka Bekera i scenariste Zvonimira Furtingera, prvi puta objavljen 1962. godine u Plavom vjesniku i predstavlja samo jednu od četiri epizode najambicioznijeg strip projekta ovog našeg cijenjenog crtača.

Zaviša Bekerov cjelokupni rad na stripu vezujemo upravo za zlatno razdoblje Plavog vjesnika i osim toga, on je bio jedini strip crtač stalno zaposlen u "Plavcu". Nacrtao je Demonju, a nakon Zaviše crtao je Operaciju Palac, Junake planine i Suparnike. Posljednji strip Magirus objavljen mu je 1966/67. godine. Nakon toga se više posvetio dizajnu i primjenjenoj grafici.

Zimonić, Krešimir Stripove je počeo raditi u Vinkovcima krajem šezdesetih. Zatim odlazi u Zagreb gdje uređuje list "ŠPU" u kojem objavljuje svoje i tuđe nerazumljive i neduhovite stripove. Nakon stručnog usavršavanja u Mariboru (Slovenija) vraća se nakratko u Vinkovce iz kojih djeluje kao član opskurne grupe Novi kvadrat. Ponovno odlazi u Zagreb, raspušta spomenutu grupu te se posvećuje animiranom filmu. Budući da su mu filmovi nekomercijalni, osvaja brojna odličja i nagrade na snobovskim festivalima. Da bi izbjegao monotoniju, vraća se stripu i objavljuje u raznim komercijalnim revijama. U Vinkovcima osniva Salon stripa, a u Zagrebu Hrvatsko društvo autora stripa ...
(Izvadak iz vlastitog predstavljanja na Salonu stripa, Vinkovci '95).



Va vrh [To the top]
HiES Logo Copyright © 1995-2000 Zvonimir Tošić.
All rights reserved. Hosted by cro.net