|
|
Strip za blefere Priredio: Cecile Quintal
1. Upoznajte se s neprijateljem Svakim je danom sve teže biti kulturnim čovjekom. Mislim, nekad se znalo što je kultura, a što zabava za puk. Znalo se koja je glazba, koja literatura, koje je likovno djelo vrijedno divljenja, a na koje treba frknuti nosom. A danas? Pod pritiskom medija gladnih novih događaja i lica koja će ispuniti sljedeći petnaestominutni odsječak slave, subkulture su ugrabile priliku i gurnule se u prvi plan. Rock koncert dobit će tako jednako, ako ne i više, prostora u javnim glasilima od praizvedbe opere, sasvim se ozbiljne studije pišu o grafitima, knjige znane kao šund dospijevaju u lektiru, a čak se i od Vas, kulturnog i naobraženog čovjeka profinjenih interesa očekuje da znate ponešto o - užasa! - stripu. Takvo je stanje stvari, potpuno Vas shvaćam, užasno frustrirajuće. Vas ne zanima estetika video-spota, ne shvaćate zašto biste Maxwella Granta morali pamtiti paralelno s Dos Pasosom, s Allenom i Bergmanom staje Vaša filmska abeceda, a strip će Vam probuditi interes jedino spojen s rječju tease. I, samo kad ne bi bilo tih napornih, subkulturnjačkih skorojevića koji se šeću kulturom kao da je njihova prćija i nameću svoje vrijednosti, Vi biste lako proživjeli vijek u prijateljskom okružju Čajkovskog, Krleže i Goye. Ovako: avaj! 2. Vaša sveta misija preobraćenja Ali, ne brinite! Tu sam da bih Vam pomogao. Jer, kao što ste sigurno opazili, svi ti došljaci iz predgrađa kulture, silno ponosni na jadno stoljeće (ako i toliko!) povijesti svojeg medija (tzv. umjetničke forme), priprosti su i lakovjerni. Inteligentan čovjek poput Vas će im lako, uz tek malu moju pomoć, zamazati oči i tako se mimikriran neometano kretati njihovim krugovima. Sve što trebate učiniti jest memorirati podatke o stripu iz ovog teksta. Izbacujući ih kasnije spontano i nonšalantno, stvorit ćete dojam znalca, nekoga čije se mišljenje cijeni. Tada ćete svoj novostvoreni utjecaj moći koristiti kako biste preobraćali pogane na pravu kulturu, podrivali temelje njihovog svjetonazora i činili svijet općenito boljim mjestom za život. Za tako uzvišen cilj, priznat ćete, memoriranje nekoliko kartica teksta i nije pilula koju ne biste mogli progutati. Spremni? Krenimo. 3. Obvezno gradivo KLASICI - Subkulture često upotrebljavaju pojmove koje ne shvaćaju. Riječ klasici, na primjer, koja normalnom čovjeku označava djela za koja je povijest dokazala da ih je vrijedno i neophodno iskusiti, u stripu se primjenjuje za radove koji su nastali davno i koje se nikome više ne da čitati. Blefirati svoj put kroz klasike je, zato, najlakše. Ako slučajno naletite na nekoga tko od povijesti stripa nema pametnijeg posla u životu i koji Vas saleti trivijalnostima, samo mudro kimajte glavom i recite: Da, da. Yellow Kid. Yellow Kid je, naime, prvi tzv. moderan strip, sto godina je star, a u zadnjih pedeset pročitala su ga tri čovjeka. Sam spomen tog stripa bacit će Vašeg napornog sugovornika u blaženstvo pa ćete lako moći iskliznuti. 4. Na domaćem ledu se najlakše okliznuti Iz povijesti hrvatskog stripa, pak, zapamtite samo jedno ime: Andrija Maurović (braća Neugebauer, kao čitljivija, su kliskiji teren). Uobičajene fraze koje idu uz njegovo ime su majstor, doajen i genije. Ako se nađete uvučeni u dublji razgovor, možda će Vam zatrebati i naslov kojeg njegovog stripa. Stari mačak tu obično najbolje pali. S Trojicom u mraku i Sedmom žrtvom već ste nokautirali svakoga. Ćatikleci za razgovor uključuju fakte da je Andrija u Starom mačku predvidio kako će izgledati u starosti i da je, u toj istoj starosti, gol trčao po snijegu i asketski živio da se iskupi za razuzdanu mladost. Generalno, pak, uzdasi i zanijemjelost pred njegovim djelom svakoga bi trebali uvjeriti kako Maurovića doista poznajete. 5. Ganutljivo igrajte na uspomene Časopis koji je postao opće mjesto razgovora je blagopočivši "Plavi vjesnik". Najbogatiji stripovima bio je u prvoj polovici šezdesetih pa taj podatak imajte na umu kad navodite da ste ga čitali - mlađima preporučujem da kažu kako su komplet naslijedili od oca (to je vrlo popularan mitem). Den Deri, svemirska avantura u boji, jest najvažnija stvar koju trebate zapamtiti. U razgovor s frikovima domaćeg stripa ubacite još Julesova Minula stoljeća, Bekerova Zavišu i Delačeva Svemirka, sve se vrijeme odsutno smiješeći kao da ste potonuli u sretne trenutke djetinjstva. Ako učinite sve po uputama, apsolvirali ste klasike i spremni ste krenuti dalje. 6. Još ganutljivije o još ganutljivijim stvarima NOVI KVADRAT - Novi kvadrat je grupa strip-autora koja je krajem sedamdesetih objavljivala u omladinskom tisku. Crtali su stripove jako likovno izbrijane (brijati kao glagol i pridjev nije loše zapamtiti za suvremenu komunikaciju) i sadržajno okrenute težim porukama o životu i svijetu. Korisno ih je znati jer svaku konverzaciju o trenutačnom stanju u domaćem stripu možete presjeći rečenicom kako sve to dolazi od Novog kvadrata - ili ih kopiraju ili ih negiraju! i pokazati se silno inteligentnima. O Novom kvadratu je, inače, ako ne želite ulaziti u dublju i argumentiraniju diskusiju (ne želite, vjerujte mi!), uobičajeno imati pozitivno mišljenje. Ako situacija bude, pak, zahtijevala name-droping najsigurnije je krenuti s Mirkom Ilićem. Mirko je bio lider grupe, a sada radi svjetsku karijeru u New Yorku kao ilustrator i likovnjak pa ga je dobro znati jer impresionira snobove. Druge članove povlači se u sljedećim trenucima: Igora Kordeja kad razgovarate s rokerima, Krešimira Zimonića kad razgovarate s curicama, Radovana Devlića kad razgovarate sa čistim stripašima i Ninoslava Kunca kad razgovarate s luđacima. 7. Upoznajte gdje i s čim se neprijatelj voli igrati PATAK - Još jedna prigoda u kojoj je dobro znati ime Krešimira Zimonića jest kad se razgovor povede o "Patku", časopisu s najdužom tradicijom objavljivanja samo domaćeg stripa. Konverzaciju o Patku najlakše ćete odblefirati bez smiješka, namršteni kritički, ali odobravajuće. Replika koju preporučuje najviše stručnjaka glasi: "Tako je ... (duga, misaona pauza) ...art!" Shvaćam da Vam izgovaranje svetog imena Umjetnosti u takvom kontekstu može teško pasti, ali sjetite se da cilj opravdava sredstvo. Pored toga, ma koliko to bilo teško povjerovati, "Patak" je jedino mjesto na kojem će čak i osoba Vašeg kova pronaći nešto što će, makar vizualno, imati veze s Umjetnošću kakvu volimo. Ako ništa drugo, "Patak" je mjesto gdje neprijatelja možete upoznati najbezbolnije i s najmanje stresa. U "Patku" je objavljivalo toliko autora da ih je sve naporno i nepotrebno pamtiti. Zapamtite samo Magdu Dulčić, kao rijetku pticu ženskog stripaštva, i Danijela Žeželja kao autora čiji će likovni jezik svojim slikarskim pristupom najmanje onespokojiti Vaš profinjeni senzibilitet. 8. Čak i neprijatelji imaju svog neprijatelja ALAN FORD - Probudit ćete sumnju ako se baš o svemu budete pohvalno izražavali. Za takve situacije dobro će Vam doći Alan Ford, strip kojeg je sigurno ne voljeti. Alan Ford je, naime, prisutan na kioscima već više od četvrt stoljeća i ima svoju gomilu fanatičnih obožavatelja. Srećom, ljudi koji vole AF-a, često ne vole ništa drugo pa su Vaši postupci sljedeći: u razgovoru s profinjenim stripoljupcem otpisat ćete AF-a kao nešto za djecu; ako Vas pak neki fordomanijak načuje kako mu negirate religiju, hitro se ogradite tvrdnjom da je to bio dobar strip dok su ga radili Magnus & Bunker, ali da od onda ništa ne valja. Gleda li Vas fordoman i dalje sumnjičavo, frapirajte ga činjenicom da Magnus nije prestao crtati AF-a zato što je umro, već zato što mu je dosadilo. Kad dosadnjaković bude na podu, prekoračite ga i odšećite. 9. Pokažite da igrate u ligi o kojoj i James Bond može samo sanjati STRANI STRIP - Poznavanje samo domaćeg stripa neće Vam, na žalost, biti dovoljno. Stripaši se osjećaju dijelom svjetske zajednice pa ćete se za uspješnu konverzaciju i Vi morati oboružati nekim faktima. Za početak zapamtite da postoje tri glavna tržišta: japansko, europsko i američko. Japansko ćete lako otpisati usputnom tvrdnjom kako toga toliko ima, a sve izgleda isto. Komentar američke scene također lako možete izblefirati tvrdnjom "Da, čujem da se nešto mijenja, ali su ipak to sve superheroji!" i izrazom koji svakome jasno kazuje kako ste Vi taj stupanj prerasli. Ako se Vaš sugovornik drzne usprotiviti i navesti neke vrijednije stripove poput Love & Rocketsa, Bonea ili stripova Alana Moorea, Neila Gaimana i Franka Millera, hitro coknite i napravite "no, pa to se podrazumijeva" grimasu, režući tako diskusiju i etablirajući sebe kao vrlo upućenu osobu. Europski strip kod naših je stripofila još dominantan, nesrazmjerno njegovoj poziciji u svjetskom stripu. Imena koja je poželjno spominjati su, recimo, Jean Giraudov Poručnik Blueberry, Hermannov Jeremiah i Franquinov Gaston - s takvim izborom ne možete promašiti. U razgovoru, pak, s elitom stripovskih krugova zaboravite naslove stripova, tamo igraju autori. Obavezna imena i komentari su kako slijede: Moebius (Ah, kako crta!), Manara (Ah, kako crta žene!) i Hugo Pratt (samo Ah!). Poželjno je također znati da su Jean Giraud i Moebius ista osoba. 10. U borbi moraju sudjelovati svi BLEFIRANJE ZA DJEVOJKE - U tradicionalno šovinističkim stripaškim krugovima toliko je malo žena da prosječan strip fan vjerojatno neće ni znati kako razgovarati s Vama. Ako dame, iz nekih razloga, i dalje imaju žarku želju ući u to društvo, trebaju zapamtiti samo tri imena: Corto Maltese, Aster Blistok i Dylan Dog. Trojica navedenih su tri strip lika koje ženska populacija provjereno najviše čita. Imena njihovih autora ne morate pamtiti, jer se od Vas to ni ne očekuje (M\S svijet, upozorene ste), a o samim junacima popamtite osnovno: Corto je mornar i pustolov, Cigankin sin koji je britvom urezao novu liniju sreće na svom dlanu jer mu se stara nije svidjela; Aster je melankolični lutalica koji svemirom traži ženu svog života viđenu samo u snovima; Dylan je lovac na sablasti koji u svakoj epizodi nađe drugu ljepoticu da tješi njegovu ranjivost. Sva trojica su zgodni, crni i visoki i nema šanse da ih ijedna usputna djevojka zadrži i odvrati od njihove sudbine, što podjednako šarmira i ženske likove u njihovim stripovima i čitateljice. Već i navedeno znanje bit će Vam, uz smiješak i treptaj, dovoljno da pometete stripca kojeg zaželite. 11. Dobra strategija je pola dobivenog rata Eto, to bi bilo to. Nije bilo tako strašno, zar ne? Potrudio sam se i reducirao Vam podatke samo na najneophodnije za preživljavanje u ogorčenoj borbi s najezdom podkulturnih. Zapamtite, dakle, što smo pričali i razbijte ih! Pazite samo: poneki strip dozvoljeno Vam je pročitati kako biste stekli bolji uvid u bojno polje, ali ne pretjerujte! Nije jedan među Vama pokleknuo, zarazio se stripom, retardirao! Gornji podaci trebaju Vam poslužiti kao oklop, ne kao početnica. Vi znate što valja pa tako neka i ostane. Ne do Bog promjene!
|